,

Poslovni periodi izveštavanja – ima li zaista kraja godine?

10 Jan 2018

Ustaljeno je mišljenje da je kraj godine period velikih obaveza, gužvi i preopterećenosti zbog tzv. kraja poslovne godine. Činjenica je da većina kompanija tek u ovom periodu sumiranja rezultata pregleda stanje svojih finansija, često sa iznenađujućim rezultatima, posebno u domenu bilansa stanja i uspeha

Jednostavniji poslovi se uvek odlažu pošto će biti vremena da se obave kasnije.

Uz adekvatan poslovni softver, redovan i ažuran unos podataka i evidenciju poslovnih događaja moguće je imati uvek ažuran poslovni rezultat i u skladu sa tim donositi poslovne odluke. Sa takvim softverskim alatom ne treba čekati «kraj godine» i tek onda saznati svoj poslovni rezultat.

Ako je cilj svako kompanije dugoročno održivo poslovanje uz sticanje profita, onda i izveštavanje mora da prati takve poslovne aktivnosti.

Novo osnovno sredstvo, izlaganje na sajmu, oglašavanje ili  neke druge investicije podrazumevaju i računovodstvenu evidenciju. Zašto čekati famozni kraj godine?

U uređenim poslovnim sistemima (čitaj: velike, ozbiljne kompanije) problem redovnosti i sveobuhvatnosti je rešen tako što su aktivnosti u vezi sa izveštavanjem uvedene u redovnu periodičnu proceduru izveštavanja.

Na različitim nivoima razvoja kompanije i u skladu sa potrebama poslovnih celina (odeljenja) izveštavanje će imati svoje različite podatke, format i informacije.

U tom smislu treba razlikovati periode izveštavanja. Kako se poslovanje ubrzava drastično razvojem tehnologija. Primera radi, prodaja, marketing i sl. imaće potrebu za, praktično, dnevnim izveštavanjem o stanju otvorenih poslovnih prilika, potencijalu i očekivanim prilivima po osnovu ovih prodaja. Nabavka isto, dok će neke druge službe moguće imati duži vremenski period izveštavanja.

Izveštaji za top menadžment

Najviše rukovodstvo ili top menadžment bi, primera radi, dobijao skraćene nedeljne izveštaje o poslovanju (mini bilans uspeha, npr.), a na kraju meseca, po završetku svih knjiženja bi dobijali kompletan izveštaj.

Kada kažemo kompletan mislimo i na prateći tekst i objašnjenja zašto se nešto desili ili zašto se nešto nije desilo, kao i planove korekcija.

U tom kontekstu, ovo i jeste jedan od zahteva standarda upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015, koji se odnosi na preispitivanje od strane rukovodstva. Da bi se to ispunilo, potrebno je da postoje dokumentovane informacije u nekoj adekvatnoj formi, kako bi najviše rukovodstvo imalo na osnovu čega da radi preispitivanje. Ako planirate da uvodite ovaj standard računajte da je ovo jedan od bitnijih zahteva standarda.

 

Periodi izveštavanja

Dakle, kada govorimo o redovnosti izveštavanja, potrebno je ustanoviti koji je to vremenski interval minimalan za potreba izveštavanja u vašoj kompaniji i za koje odeljenje (poslovnu jedinicu). Da li i koji izveštaji će se razmatrati na dnevnom, mesečnom, kvartalnom i godišnjem nivou svaka kompanija donosi odluku za sebe, a u skladu sa podacima koji su joj potrebni za odlučivanje.

Dodatno, ako se usvoji politika izveštavanja kroz jednostavnu jasnu i dokumentovanu proceduru, vrlo je verovatno, da će i ad hoc izveštavanje ili izveštavanje po potrebi biti brzo i jednostavno.

Podsetimo se samo da se ad hoc izveštavanje ili izveštavanje po potrebi, najčešće ili po pravilu, dešava na zahtev banke, neke institucije, revizije ili u sličnim situacijama. Zašto bi to bio problem? Ako je unos podataka redovan, ako se papiri sređuju na vreme ako se radi redovno izveštavanje kao kontrolni mehanizam, onda ni adhoc izvšetavanje ne bi smelo da bude problem.

Razmislite o citatu iz prve knjige Marfijevih zakona: „Kada naša mušterija troši vreme sa papirima to je profit. Naše bavljenje papirima je gubitak“ (Brownov zakon poslovnog uspeha).

Ako su papiri uredni, onda bavljenje papirima neće biti ničiji dobitak ni gubitak, već redovna jednostavna aktivnost ? zar ne?

Svaki mesec je mali „kraj godine“

Ako želite kvalitetan izveštaj, morate uvek sve uneti. Dakle, svaki mesec je mini kraj godine.

Ako se vratimo na početak priče i podsetimo se kontinuiteta poslovanja, onda je od izuzetne važnosti, setiti se i da je kontinuitet moguć samo adekvatnim praćenjem razvoja kompanija, a praćenje podrazumeva redovno praćenje pokazatelja poslovanja (brojke i slova), a to su redovni i pravovremeni finansijski (i drugi) izveštaji. Kraj godine bi trebalo da bude samo jedna od niza kontrolnih tačaka izveštavanja, neophodna za ispunjavanje zakonske obaveza. Redovnost izveštavanja je pre svega bitna za samu kompaniju, a to bi trebalo da je najvažnije.

Šta je sledeći korak?

Pogledajte rešenje Pantheon ZEUS i procenite na koji način poslovna analitika i unapred pripremljeni izveštaji za menadžment mogu pomoći vašem svakodnevnom poslovanju!

untitleddatalabDatalab tim

Simboličnim potpisom želimo da obuhvatimo sve pojedince, zaposlene, saradnike, partnere i korisnike sa kojima svakodnevno učimo, stičemo i razmenjujemo iskustvo, znanje, probleme i rešenja. Bez svih zajedno svega ovoga ne bi bilo. Čitajte nas redovno i javite koje vas teme i informacije zanimaju! Jer danas više nego ikad važi: kad imaš informaciju, imaš moć. Ekipa Datalaba svoje znanje deli sa vama! Podelite dalje…

Ne propustite korisne novosti i savete

Ukoliko želite da primate novosti sa korisnim biznis sadržajima iz naše baze znanja, molimo vas da popunite obrazac.

X